Prošlo je 25 godina otkako je stvoren jedan od uvjerljivo najčešće korištenih kodova za razvoj weba. Pojava interneta lansirala je JavaScript do takvih mjesta za koja nitko nije mogao ni slutiti da će tamo dospjeti. Od svog objavljivanja JavaScript je ne samo ojačao svoju titulu moćnog programskog jezika, već je dobio i nova područja upotrebe u modernom razvoju weba.
Inspiriran programima Schema, Java i Self, JavaScript je 1995. godine razvio Brendan Eich dok je radio za tvrtku Netscape Communications. Devedesetih godina prošlog stoljeća, tvrtka Netscape Communications uživala je značajnu prisutnost na internetu zahvaljujući svom pregledniku - Netscape Navigatoru - kojeg su korisnici puno više preferirali od Mosaic preglednika, prvog izvornog web preglednika.
Suosnivač tvrtke Netscape Communications je Marc Andreessen, koji je bio dio tima programera koji su 1993. godine radili na projektu posvećenom Mosaic pregledniku na Sveučilištu Illinois. Kako je rasla popularnost weba, tehnološke su tvrtke nastojale razviti najučinkovitiji preglednik na internetu.
Microsoft je postao svjestan toga i pokrenuo je projekt pod nazivom Internet Explorer, pokušavajući preuzeti kontrolu nad internetom koja je tada bila u rukama Netscapea. To je izazvalo žestoki rat preglednicima između Microsofta i Netscapea koji su se borili za prevlast u udjelu na tržištu web preglednika.
U to vrijeme su web programeri čeznuli za skriptnim jezikom koji bi stvorio ili dodao dinamičke značajke na web stranice. Isprva su svoj fokus usmjerili na Javu, ali su naposljetku shvatili da je za poboljšanje korisničkog iskustva potrebno nešto fleksibilnije.
Netscape je to shvatio i zamislio je lagani skriptni jezik koji bi web programerima mogao omogućiti interaktivne značajke na web stranicama. Vrijeme je bilo od ključne važnosti, a to je bio trenutak u kojem je otac Javascripta ušao u igru.
1995. godine Brendan Eich biva angažiran od strane Netscapea kako bi stvorio i implementirao dinamički jezik za objavljivanje njihovog preglednika Netscape Navigator 2.0. Riječ je o projektu kojeg je Eich morao dovršiti po hitnom postupku. Međutim, on je to vidio kao priliku za rad na nečemu što voli i odlučio se udružiti s Netscapeom. I tako se rodila ideja o laganom skriptnom jeziku. Eich ga je prvotno nazvao Mocha, ali je kasnije preimenovan u Live Script. U samo deset dana Eich je razvio i funkcionalni prototip koji je bio spreman za implementaciju u Netscape Navigator 2.0 Beta preglednik.
U pokušaju da održi svoju nadmoć u udjelu na tržištu preglednika, Netscape se pristao udružiti sa Sun Microsystems - programerima programskog jezika nazvanog Java. Takvo je partnerstvo značilo da Sun Microsystems mora osigurati korištenje Netscape Navigatora kao platforme za web isporuku kako bi Java mogla postati dostupna Java zajednici.
Godine 1996., samo godinu dana kasnije, Live Script je konačno preimenovan u JavaScript u sklopu marketinške strategije kojom bi se postiglo prihvaćanje od strane Java zajednice. JavaScript je predstavljen kao skriptni jezik za manje projekte na strani klijenta u pregledniku Netscape Navigator 2.0, dok je Java potvrđena kao specijalizirani alat za razvoj impresivnih web rješenja.
Slijedom tih događaja, Microsoft je obrnutim inženjeringom dizajnirao JavaScript da bi razvio prilagođenu verziju za svoj Internet Explorer 3. Nazvan je JScript kako bi se izbjegli pravni problemi sa tvrtkom Sun Microsystems, koja je posjedovala brand Java i licencirala ga kompaniji Netscape.
Čisti, fleksibilni i dostupni svima, a ne samo programerima, JavaScript (i JScript) bili su iznimno popularni, čineći web stranice interaktivnijim i dinamičnijim.
Nažalost, oba su počela stjecati negativnu reputaciju zbog niskih prepreka ulasku, što je značilo da ljudi mogu pisati djeliće koda s malo ili nikakvog znanja o tome što rade. Pored toga, JavaScript se često koristio za uznemiravanje ljudi (putem pop-up-oglasa, njuškanja preglednika itd.), a ne za poboljšavanje njihovog iskustva.
Važan odgovor na rješavanje ovog problema stigao je u obliku ECMA standardizacije. Netscape i Sun Microsystems predali su dokumentaciju za standardizaciju JavaScripta s ECMA Internationalom, koji je domaćin standarda. Standardizacija je bila ogroman korak i sjajno postignuće za takav novi jezik.
To je JavaScript otvorilo široj publici i omogućilo programerima da imaju utjecaja u evoluciji skriptnog jezika. Standardizacija je također poslužila u svrhu kontroliranja ljudi koji su koristili kod iz negativnih razloga. Kako bi se izbjeglo kršenje Sunovog zaštitnog znaka Java, ECMA odbor odlučio je imenovati standardizirani jezik ECMAScript.
Takav postupak je izazvao još više nerazumijevanja, ali na kraju je ECMAScript korišten za upućivanje na specifikacije, a JavaScript se koristio (i još uvijek se koristi) za upućivanje na skriptni jezik.